Demistifikujem: letnje VS zimske gume

autor: AutoManijak datum: 30.10.2016.
$article->title;
Demistifikujem

LETNJE vs ZIMSKE GUME


Sve sam bliže tome da poverujem kako stvari koje uvek obavljamo tačno dva puta godišnje jednostavno ne mogu biti prijatne. Za početak tu je podizanje garderobe visoko u ormare na kraju sezone, zatim produžavanje zdravstvenih knjižica svakih 6 meseci, a na kraju i zamena guma u novembru i martu... Još kada se sve od gorepomenutog namesti u istih mesec dana, to je onda pravi kombo od koga se čovek oporavlja nedeljama.

Kad su gume u pitanju, glavobolja počinje od skladištenja, koje je prosečnom čoveku problem samo po sebi. Na području kao što je naše, gde ljudi 30 godina otplaćuju kredit za stan od 45 kvadrata u kome žive sa užom i širom rodbinom, prostor za četiri gume koje tu samo stoje predstavlja pravi luksuz. Ja, na primer, imam tu sreću da živim u kući, te sam uzurpirao podrumski prostor svojim 16-icama, između tegli sa ajvarom i nekih kutija u koje niko više ne sme ni da proviri. Pa ipak, dva puta godišnje proživljavam lutriju šta ću pronaći u gumama kada ih, potpuno umazan, izgreban i preznojen, konačno izvučem napolje. Ove godine je glavna premija bio pauk, toliko velik da sam morao da ga ubijem produžetkom gedore. Naglašavam da ga nisam ubio jer se plašim paukova, već zato što sam siguran da bi u suprotnom on ubio mene.



Naravno, za one koji ne žele time da se bave ili jednostavno nemaju drugih mogućnosti, postoje takozvani hoteli za gume u okviru većine velikih auto centara. Cene se kreću oko 1 euro po gumi mesečno, dakle oko 50 eura godišnje za sve četiri gume. To i nije tako puno kada razmislite, mada se plašim da na nisku cenu utiče to što tako skladišteni pneumatici učestvuju u nezvaničnom rent-a-guma programu. Tako sam bar čuo od ljudi koji su svoje gume preuzimali sa šarom 2 milimetra plićom nego kada su ih predali.

Osim toga, važno je voditi računa o tome kako se gume slažu prilikom odlaganja, jer prevelika sila po bilo kojoj osnovi može ozbiljno deformisati strukturu i uticati na pojavu tzv. bubaca, pa čak i pucanje takve gume. Potvrđeno najbolji pristup odlaganju podrazumeva kačenje pneumatika sa felnama na stub sa četiri kuke, tako da gume ne dodiruju zemlju. Ovo, na žalost, zahteva i najviše prostora i najveću investiciju. U nedostatku ove opcije gume možete kačiti na zid ili polagati horizontalno, jednu preko druge, dok najgoru mogućnost predstavljaju uspravno postavljene gume na felnama koje sopstvenom težinom vrše pritisak na gazeći sloj, pritom ga deformišući.



Imajući sve ovo u vidu, potpuno opravdano se svake jeseni pitamo da li nam je to zaista potrebno u životu. Uostalom, letnje i zimske gume su pojmovi koji su od skora plasirani široj javnosti i ja se odlično sećam vremena kada su postojale samo i jednostavno gume. Logično objašnjenje je lobi proizvođača pneumatika koji na ovaj način nesporno više zarađuju, ali da li to znači da su zimske gume izmišljotina i da nam nisu potrebne? Nažalost, ne.

Jedan deo problema leži u tome što su se kroz godine promenili automobili koje vozimo, njihove performanse, dimenzije pneumatika, ali i naša očekivanja u vezi sa njima. Većina nas je bar jednom videla Renault 4 koji seče sneg svojim smešnim tankim točkovima, dok mnogo ozbiljnija vozila proklizavaju bezuspešno pokušavajući da savladaju istu uzbrdicu. Tajna je u tome što uža guma sa lakoćom odvodi kišu i sneg, dok šira ima preveliki kontakt sa površinom i lakše prokliza. Ta širina po suvom asfaltu pruža daleko bolje prijanjanje u krivinama, ali to je neka druga priča i na snegu neće pomoći. Kada dođe do situacije naglog kočenja, bez obzira na ABS i ESP sisteme, zaustavni put automobila na letnjim gumama može biti i više od duplo duži, što nažalost često predstavlja razliku između života i smrti.



Drugi deo, pak, predstavlja činjenica da su nekadašnje gume uspevale da pronađu kompromis kada je smeša u pitanju, tako da su se na hladnoći ponašale bolje nego današnje letnje gume. Danas je imperativ svake letnje gume dugotrajnost i ekonomičnost, što podrazumeva upotrebu materijala koji se veoma malo troše i pružaju smanjeno trenje kotrljanja. Takvi materijali su po definiciji veoma neotporni na hladnoću i na temperaturama nižim od 7 stepeni Celzijusa su njihova svojstva sličnija plastici nego gumi.



Izuzev sastava upotrebljene smeše, pre svega udela kaučuka i silike, razliku između letnje i zimske gume čini i dizajn šare. Letnje gume se lako prepoznaju po većem broju uzdužnih kanala i većom ukupnom gazećom površinom, dok se zimske odlikuju većim razmakom između lamela, oštrim ivicama na krajevima gume i, sve češće, usmerenim kanalima za kopanje snega. Treći tip guma, tzv. gume za sve sezone, predstavljaju kompromis između prve dve, te su se pokazale lošije leti od letnjih i zimi od zimskih. Ipak, za vozače koji ne voze u ekstremnim uslovima i ne prelaze preveliku kilometražu upravo ovaj kompromis može biti rešenje problema. Bitno je razumeti da je ova varijanta guma, pravno gledano, zimska, odnosno ispunjava uslove da nosi M+S oznaku, odnosno planinicu, pahuljicu, Sneška Belića, šta god.



Ipak, one će bolje podnositi visoke temperature, manje će se trošiti i pružaće bolje prijanjanje na suvom. To nas dovodi do još jedne misterije: zašto zimske gume ne treba voziti leti? Odgovor nije jednostavan i ne važi u svim situacijama, ali suština je u tome da zimske gume imaju visok procenat kaučuka i/ili silike što ih čini mekšim i manje otpornim na habanje.

Ovo, međutim, dolazi do izražaja tek na većim temperaturama, odnosno pri visokim brzinama u letnjim mesecima. U prevodu, ne želite na letovanje u Grčku na svojim zimskim gumama u avgustu, pogotovo ukoliko su u pitanju neke od jeftinijih. Osim što ćete ih uništiti i smanjiti njihovu efikasnost za zimu koja predstoji, njihova manja gazeća površina će umanjiti prijanjanje na suvom, a nedostatak tvrdoće se može negativno odraziti na stabilnost u krivinama. Da li to važi i za isključivo gradsku vožnju? U principu ne!



Još jedna od zabluda vezanih za izbor pneumatika jeste i to da samo par proizvođača na svetu imaju dobre proizvode. To nije tačno i ja često savetujem ljude da gume biraju pre svega u skladu sa svojim potrebama. Najbolji primer je možda poznanica koja me je pre nedelju dana pozvala da mi se požali kako joj u servisu traže 120 eura po gumi, za dimenzije 205/55/16. U pitanju je, naravno, bio Continental koji nesporno ima kvalitetne proizvode u ponudi, ali... Njena Toyota Yaris teži tek nešto preko tone, a ona je pritom koristi isključivo u gradu. Kada se to uzme u obzir neka Sava Eskimo (55 eura) ili čak Tigar Winter1 (45 eura) će da odrade sasvim dobar posao.

Za vozače većih i težih automobila, koji prelaze velike kilometraže i izlažu se nepovoljnim vremenskim uslovima u planinskim predelima više puta godišnje, postoji realna potreba za Continental-ovim WinterContact ili Michelin-ovim Alpin A5 pneumaticima. Za one između ove dve krajnosti tu je čitav dijapazon iz GoodYear-a, Dunlop-a, Nokian-a itd. Takođe, treba voditi računa da gume posle 5 do 6 godina gube svoja elastična svojstva i suše se, te su zrele za zamenu. Samim tim kupovina izuzetno skupog pneumatika zbog njegove dugotrajnosti nema nikakvog smisla ukoliko za tih nekoliko sezona nećete preći makar 50.000 kilometara na njima.



Jasno je da u vremenu u kome su automobili postali mnogo snažniji, veći i teži kvalitet njihovog kontakta sa podlogom to mora da isprati. Zato, osim ukoliko vozite Renault 4, počnite psihičke pripreme za silazak u podrum i obračun sa nekim od za sada nezabeleženih stvorenja. Za one koji gume tek kupuju predlažem da posete nemački sajt ADAC i provere njihove detaljne testove guma po dimenzijama. Jer, svidelo nam se to ili ne, winter is coming.

Marketing

Dopadaju Vam se tekstovi? Naručite knjigu!

Svi Vaši omiljeni tekstovi na 185 strana


Više od 50 najpopularnijih tekstova sa Automanijak bloga, kolumne na portalu MojAuto.rs i štampanog dodatka novina "Blic" zaokruženih u knjigu. Obradujte sebe ili nekog drugog zaljubljenika u automobilizam ovim ponekad korisnim, a često šaljivim skupom saveta, iskustava i utisaka jednog Automanijaka.

Brzo i jednostavno naručite knjigu online.

Komentari posetilaca



NAPOMENA: Polja obeležena zvezdicom (*) su obavezna. Slanjem komentara potvrđujete da ste pročitali i da prihvatate uslove korišćenja našeg portala.

Trenutno nema komentara. Budite prvi da ovo prokomentarišete.

Proverite automobil po broju šasije

Pratite nas

AutoManijak Instagram

AutoManijak Facebook

AutoManijak baza trenutno sadrži:

47svetska automobilska brenda
1.531zasebnih modela vozila
2.233motora raznih proizvođača
13.778konkretnih automobila