Utisci: Autmobilska industrija na aparatima

autor: Automanijak datum: 10.10.2025.
$article->title;
Utisci

AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA NA APARATIMA


Pre neko veče sam imao priliku da ispratim predstavljanje novog koncept vozila marke Dacia - modela Hipster. Teško je objasniti koliko me je električni mališan raspametio uprkos svom glupavom i nemaštovitom imenu. Kapiram, Daster - Bigster - Hipster... ali druže, daj nešto drugo što se rimuje, pa makar to bilo Kanister. Proveo sam ostatak večeri pokušavajući da proniknem u uzroke sopstvenog oduševljenja, a zatim sam ispovraćao svoj um u redove koje upravo sada čitate. Analogiju sam pronašao u receptu nove varijante telefona Nokia 3310, dakle kafena kašika nostalgije uz prstohvat jednostavnosti i čašicu šarma.

Moj stav o električnim vozilima je da su ona upravo to - vozila. Mnogi ih smatraju automobilima, međutim vozilo kojim ne mogu za jedan dan stići od Beograda do juga Peloponeza po mom mišljenju ne spada u tu prestižnu kategoriju. Pri čemu, trenutno ni jedan EV dostupan na tržištu ne pruža tu mogućnost. Prvo, zato što dan ne traje 36 sati, od čega se 8 sati bleji na punjaču, a dodatnih 12 sati čeka u redu dok drugi bleje na punjaču. Drugo, zato što ne želim da izgorim i pre nego što sam stigao na plažu. Kad kažem izgorim mislim ugljenišem se i forenzičaru je muka dok me struže sa kućišta baterije. Ovakvi moji stavovi mi svakako neće doneti poene kod Grete Tunberg, ali ni kod mog rođenog kuma koji pored ostalog poseduje i EV, sa akcentom na "pored ostalog". Kada je kupovao svoj Volkswagen ID.3 imao je jasnu sliku o tome kako će ga koristiti i ostao je veran tome do danas. Pazario je garažno mesto za njega, investirao u ugradnju zidnog punjača, ali sve to tek nakon što je nabavio glavni automobil sa motorom na unutrašnje sagorevanje. Matematika je jasna: EV se koristi po gradu i eventualno do placa udaljenog 50 kilometara, puni se noću kada je jeftina struja i vremenom će se isplatiti... tamo negde na proleće 2045. Imao sam priliku da ga provozam i zapravo uživam u njegovom silovitom ubrzanju i visokoj tehnologiji, međutim upravo to me vraća nazad na Hipstera.

Za trećinu cene ova tri metra dugačka Dacia preveze četiri odrasle osobe (ili dve osobe i veš mašinu) sasvim komforno i na do 200 kilometara udaljeno mesto. Ona ne glumi da je nešto što nije, njeni su kompromisi vrlo jasno istaknuti i baš to je čini toliko privlačnom. Infotejnment? Tvoj mobilni telefon, koji ionako svuda nosiš, sa koga ionako puštaš muziku i čiju navigaciju ionako mirror-uješ koristeći CarPlay ili Android Auto. Muzički sistem? Bluetooth zvučnik. Pregrade u vratima? Torbice na rajsferšlus. I sve to se kači patentiranim sistemom nosača koji su svuda po kabini i koje možeš čak redno da vezuješ. Nije ti dovoljno sve to? Dobar razlog da kupiš pravi automobil onda. Hipster ne obećava da će rešiti sve probleme svakome, ali će, ako ovakav završi u proizvodnji, predstavljati genijalno prevozno sredstvo za ljude koji nisu značajno doprineli prirodnom priraštaju, a na odmore idu avionom ili ne idu uopšte. Ovakva ideja nije u celini nova, Citroen je relativno skoro pokušao nešto slično modelom Ami EV, ali je to završilo na strani spektra bližoj električnom trotinetu. Spram toga je novi rumunski pokušaj ozbiljna priča vredna pažnje.

Ovaj mališan nam ukazuje na sve ono što ne valja u autoindustriji danas tako što demonstrira alternativni pristup svemu tome, dok ujedno predstavlja i tračak nade za brod koji tone. Uz 70% više cene novih vozila u odnosu na 2010. godinu, indukovane nadrealno oštrim propisima po pitanju bezbednosti i emisije štetnih gasova, kao i nedostatkom čipova i inflacijom, sve je manje ljudi spremnih da pazare nešto iz vitrine evropskih proizvođača. Pogotovo kada kineska tezga preko puta nudi sve to isto, ako ne i bolje, u pola cene. Samo tlista dinali. Cenovna spirala u koju smo upali nije nastala juče, automobili već neko vreme rastu po svim dimenzijama, goje se dodatnom opremom i zahtevaju snažnije motore koji sve to mogu da vuku uzbrdo. Trend hibridnih i električnih vozila je sve to dodatno pogoršao, te je sada normalno da porodični automobil bude težak preko dve tone. Kako se tako nešto ne bi razvlačilo po putu kao prebijen pas potreban je još veći i teži motor koji napaja još veća i teža baterija i eto nama negativne povratne sprege.

Ne znam šta mi je zabavnije, što novi BMW 318i u osnovnoj opremi košta 48.000 eura ili što M3 nema ispod 100.000. Razumem da je taj model sada daleko bezbedniji i komforniji nego pre petnaestak godina, ali... Prilikom izbora i kupovine bih uvek radije platio 10.000 eura manje i odrekao se upozorenja na prekoračenje brzine, prepoznavanje umora kod vozača i još 27 stvari koje prvo ugasim da mi ne pište, pa tek onda vežem pojas i krenem. Niti su mi potrebni metar i po dugački ekrani digitalnih komandnih tabli, 256 boja ambijentalnog osvetljenja i selfie kamera u retrovizoru, al' ko te pita. Zato rezervni točak često više nije ni opcija. Kako to već biva, sve ima svoje posledice, te se uveliko priča o povlačenju brendova sa Starog Kontinenta, uz potpuno gašenje nekih drugih. Tužan primer je Lancia, nekada kultna italijanska marka, koja deluje da vozi svoju poslednju trku da se pridruži Roveru i Saabu u izbledelim sećanjima automobilskih entuzijasta. U koraku je prate još par Stellantis pseudo marki koje uveliko posluju sa gubicima. Prodaja Tesla modela je horor film 18+, Mitsubishija se retko ko i seća, a ceo krindž vezano za Jaguar nećemo ni da spominjemo. VAG grupa bi propala da nema Škode da ih spašava, dok Mercedes i BMW beleže dvocifren procenat pada prodaje.

Krivica za sve ovo se svaljuje na Kinu gde ljudi ćute i rade, legislativu Evropske Unije, američke tarife i retrogradni Merkur. Svi kmeče, a niko da shvati da je automobilska industrija zastranila i da je potreban ozbiljan zaokret i povratak korenima, makar to značilo klizne prozore kao na Renou 4 i enterijer kao u Spačeku. Ovo se posebno odnosi na tržište električnih vozila koja bi, ako bismo ih svi percipirali kao dopunski način transporta, mogla da zadrže minimalistički pristup - a samim tim i pristupačnu cenu. Većini ljudi nisu potrebna kožna, grejana, elektro-podesiva sedišta dok se kreću epsilon okolinom svoga doma, pogotovo ako ih ta vožnja ne košta gotovo ništa. Dacia je na vreme sagledala situaciju i uz pomoć matičnog Renoa uspela da kreira proizvode koji su veoma traženi širom Evrope, upravo zbog asketskog pristupa koji je u potpunom kontrastu ponudi većine ostalih igrača. To, zauzvrat, već godinama omogućava mnogima da pazare novo vozilo bez da otvore OnlyFans nalog posvećen svojim stopalima. Stoga ne treba da čudi da je Sandero najprodavaniji automobil tokom 2024. godine, dok je veći Duster 9. na istoj toj listi.

Čak ni dizajn rumunskog proizvođača više nije stvar podsmeha, dok su grubi ali trajni materijali osvojili srca mnogih vozača koji vode aktivan život. Aktivan u ovom kontekstu podrazumeva da imaju psa i da im je ok da malo pokisnu. Činjenica je da postoji nešto privlačno u tome što modeli rumunske fabrike ne pokušavaju da budu fensi, već isključivo funkcionalni. Da li to sve znači da bih ja u ovom trenutku kupio neki od njihovih modela? Ne. Ali potpuno razumem one koji se na to odlučuju, smatram da je sjajno što postoje kao opcija i divim se njihovoj kreativnosti i sposobnosti da se razlikuju. Ostaje nada da je Hipster, čuj mene Kanister, korak u pravom smeru i da će i drugi proizvođači prepoznati priliku na tržištu i na taj način zadržati makar deo torte koju zmaj sa istoka uveliko proždire, posebno kad su EV u pitanju. Lično osećam specijalnu vrstu radosti kada vozim nešto bazično, nešto dobro osmišljeno i uklopljeno. Pretpostavljam da me oduševljava to koliko je zapravo malo dovoljno za tu osnovnu funkciju kretanja, a što je još početkom 60-tih dokazao legendarni Mini Morris. Povučeš ručicu da otvoriš kasetu, a ne tragaš po meniju infotejnmenta da nađeš tu opciju. Okreneš polugu u jednom smeru - duva ventilacija, u drugom - ne duva. Kreneš ka jugu Peloponeza, staneš na neku sumnjivu pumpu, daš Jorgosu 100 eura - on ti sipa za 80, a ti si ipak srećan dok ti lice greju prvi plamičci požara iz Tesle tu pored u zaustavnoj traci.

Dopadaju Vam se tekstovi? Naručite knjigu!

Svi Vaši omiljeni tekstovi na 185 strana


Više od 50 najpopularnijih tekstova sa Automanijak bloga, kolumne na portalu MojAuto.rs i štampanog dodatka novina "Blic" zaokruženih u knjigu. Obradujte sebe ili nekog drugog zaljubljenika u automobilizam ovim ponekad korisnim, a često šaljivim skupom saveta, iskustava i utisaka jednog Automanijaka.

Brzo i jednostavno naručite knjigu online.

Komentari posetilaca



NAPOMENA: Polja obeležena zvezdicom (*) su obavezna. Slanjem komentara potvrđujete da ste pročitali i da prihvatate uslove korišćenja našeg portala.

Trenutno nema komentara. Budite prvi da ovo prokomentarišete.

Proverite istoriju automobila uz 30% popusta

Pratite nas

AutoManijak Instagram

AutoManijak Facebook

AutoManijak baza trenutno sadrži:

47svetska automobilska brenda
1.613zasebnih modela vozila
2.331motora raznih proizvođača
14.590konkretnih automobila